Posljedice koje nedostatak brige o mentalnom zdravlju ostavljaja na fizičko i psihičko zdravlje često su zanemarene i ljudi im ne posvjećuju dovoljno pažnje niti su o njima dovoljno osvješteni, no one su iznimno velike i dugotrajne.
Burnout ili sagorijevanje može imati ozbiljne zdravstvene posljedice koje utječu na fizičko, emocionalno i mentalno zdravlje. Za mentalna oboljenja često se kaže da su bolesti koje ne bole, pa si često kažemo- sutra ću biti bolje, bit ću bolje kad završim ovaj posao, smirit ću se kad se naspavam- no ti dani nikad ne dođu i mentalni poremećaji samo se produbljuju- do granice kada je teško sve rješiti samo promjenom okoline ili dobrim snom.
U prvom redu, burnout uvelike utječe na mentalno zdravlje. Iako se neki ljudi nakon promjena koje uvedu u životnu rutinu vrlo brzo osvijeste, mnogima ostaju dugotrajne borbe s raznim mentalnim oboljenjima kao što su anksioznost, depresija, tjeskoba, napadi panike i razna druga mentalna oboljenja. Svi koji su jednom iskusili burnout, imaju drastično povećan rizik od raznih mentalnih poremećaja.
Svatko tko se borio s depresijom i anksioznosti, dobro zna kolika ta borba može biti dugotrajna i iscrpljujuća, pa je svakako potrebno na vrijeme prepoznati simpotome i spriječiti daljnju progresiju ovih oboljenja.
Dugotrajne posljedice koje burnout ostavlja odnose se i na kognitivne funkcije. Pamćenje i fokusiranje funkcije su koje prve stradaju i često je vrlo teško vratiti sposobnost pamćenja i fokusiranja na onu prvotnu razinu prije pojave burnouta. Pojavljuju se i dugotrajni problemi u ponašanju i težem kontroliranju emocija, što može negativno utjecati na odnose na poslu ili unutar obitelji. Emocionalne promjene koje su se događale tijekom burnouta, ostavljaju dugotrajne posljedice u budućem održavanju odnosa s drugim ljudima, stvaranju novih poznanstava ili slično. Osobe koje su iskusile burnout, imaju konstantan strah od ponavljanja cijelog procesa, pa ponekad i previše oprezno stupaju u odnose s drugim ljudima i ne dopuštaju si situacije u kojima mogu iskusiti i najmanji stres. Osoba može postati opreznija ili osjetljivija na radne situacije koje su u prošlosti izazivale stres, što može utjecati na njihovu motivaciju i angažman. Taj strah dovodi do smanjenje produktivnosti i često nesmotrenih odluka, koje utječu na kvalitetu rada i rezultate i tako stvaraju začarani krug iz kojeg je teško izaći.
Burnout ili sagorijevanje ostavlja i dugotrajne posljedice na fizičko zdravlje. Postoje razni simpotomi koji karakteriziraju burnout poput umora i iscrpljenosti, loše kvalitete sna, glavobolja i bolova u mišićima i kostima, problema s probavom, otežano i plitko disanje i slično.
Dugotrajni simpotomi stresa i burnouta dovode do dugoročnijih posljedica i mogu povećati rizik od raznih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, visokog krvnog tlaka, dijabetesa te smanjiti odgovore imunološkog sustava. Osobe s dugotrajnim podražajima stresa podložnije su raznim infekcijama koje mogu dovesti do drugih zdravstvenih komplikacija.
Sve ove posljedice mogu biti štetne i imati dugotrajne učinke na opće zdravlje i dobrobit osobe. Važno je prepoznati simptome burnouta i potražiti podršku, kako bi se smanjio rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema i poboljšalo opće stanje i kvaliteta života. Dugotrajne posljedice burnouta mogu biti složene i razlikuju se od osobe do osobe. Neki ljudi mogu se brže oporaviti od burnouta s minimalnim dugotrajnim utjecajem, dok drugi mogu imati dugoročne posljedice koje zahtijevaju kontinuiranu pažnju i brigu. Važno je napomenuti da osobe koje su doživjele burnout neće nužno doživjeti sve ove posljedice, a intenzitet i trajanje tih posljedica mogu varirati. Kontinuirana podrška, prilagođavanje radnih navika i briga o vlastitom mentalnom zdravlju mogu pomoći u ublažavanju dugotrajnih posljedica.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama
