Autor:: Tanja Molvarec 10/20/2011 14:09
Buka može uzrokovati poremećaje spavanja, kardiovaskularne bolesti, hormonalne poremećaje i psihološke probleme, a upravo o tome kako Hrvatska stoji po pitanju zaštite od buke raspravljalo se na Okruglom stolu Zelene akcije. Dovoljno je izaći na ulicu gdje vas istog trenutka zaglušuje neprekidna vreva gradskog prometa po kojoj nesumnjivo u Hrvatskoj prednjači Zagreb u kojem ni u vlastitom stambenom prostoru niste adekvatno zaštićeni od prometne buke. Prema Zakonu o zaštiti od buke novčanom kaznom u iznosu od 50 tisuća kuna do 80 tisuća kuna kaznit će se grad ako ne izradi stratešku kartu buke.
Europska unija daje veliki prostor državama članicama da same reguliraju zaštitu od buke, no Hrvatska prema najnovijem izvješću Europske komisije još uvijek nije izradila karte buke za gradove.
Karte buke daju pregled prosječne razine buke u različitim dijelovima grada i važne su između ostalog kao podloga za prostorno planiranje kako se, primjerice, ne bi stambene četvrti planirale u zonama s velikom razinom buke.
EU je propisala da gradovi država članica, unije koji imaju više od 250 tisuća stanovnika, moraju izraditi karte buke do 2007. godine. Prema hrvatskom Zakonu o zaštiti od buke, koji je bio na snazi do 2009. godine, svi gradovi su trebali izraditi kartu buke.
Prije dvije godine Hrvatska je donijela novi Zakon kojim je određeno da karte buke moraju izraditi samo gradovi s više od sto tisuća stanovnika. Samo četiri grada u Hrvatskoj imaju više od sto tisuća stanovnika stanovnika, a čak 65 posto građana Hrvatske žive u područjima za koje ne postoji obveza izrade karte buke, poručuju iz Zelene akcije.
Kao druga velika prepreka u provođenju mjera zaštite od buke navedena je činjenica da Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ima male ili gotovo nikakve ovlasti u zaštiti od buke.
Michael Jäcker Cüppers, suradnik Njemačke savezne agencija za okoliš, naglasio je da provođenje mjera zaštite od buke ne funkcionira u potpunosti zadovoljavajuće niti u postojećim članicama EU.
– Ponajprije zato što provođenje ovih mjera počesto iziskuje značajna financijska sredstva. Međutim, ulaganje u zaštitu od buke svakako je opravdano jer su troškovi koji proizlaze iz zdravstvenih problema povezanih s izloženošću buci mnogo veći – kazao je Cüppers.
Predrag Vukadin s Brodarskog instituta naglasio je da se najveći napredak ogleda u činjenici da se o problemu buke među stručnjacima počinje ozbiljno raspravljati, o čemu svjedoči i ovaj skup. Okrugli stol je dio projekta Zelene akcije ‘Utjecaj Hrvatskog pristupanja EU na zdravlje i okoliš’ kojeg financira Europska unija kroz program IPA INFO 2009.