Autor: 10/10/2011 14:59
Iako broj vodovodnih priključaka iz godine u godinu raste, te se sa 60.000 koliko je bilo 1989. godine u 2009. popeo na 92.000, potrošnja vode pada. Prema podacima Holdingove podružnice Vodoopskrba i odvodnja (ViO), koje je poslala u sklopu svog izvještaja o stanju sustava, potrošnja je sa 255.000 metara kubnih dnevno, koliko je bilo prije dvadeset godina, pala na 170.000 metara kubnih dnevno.
Pad je osobito izražen kada je riječ o gospodarstvu koje danas troši samo 40.000 kubika dnevno, što je trećina nekadašnje količine. Domaćinstva također troše manje vode, no ovdje pad nije toliko drastičan.
Vodocrpilište u Kosnici želi i Holding i Zagrebačka županija
Unatoč ovom padu potrošnje, strateška zaliha u vodonosniku iz godine u godinu pada što ukazuje na pretjeranu eksploataciju postojećih izvora. Kapaciteti gotovo svih vodocrpilišta padaju zbog čega se treba bušiti nove bunare, ali i otvarati nova vodocrpilišta. U dugoročnim planovima predviđeno je otvaranje novog vodocrpilišta u Kosnici koje bi moglo zadovoljiti potrebu za vodom. No problem s ovim vodocrpilištem je da se ne nalazi na području Grada Zagreba, već Zagrebačke županije. Županija je ove godine koncesiju za ovu lokaciju dala novoosnovanoj tvrtki Vodoopskrba i odvodnja Zagrebačke županije d.o.o.
ViO dio problema pada kapaciteta planira riješiti većom eksploatacijom vodocrpilišta Petruševec koje još uvijek ima strateške rezerve. Ondje će se bušiti novi bunari. Iz ovog vodocrpilišta trenutno se vadi četvrtina pitke vode u području koje pokriva ViO. Najvažniji izvor i dalje je Mala Mlaka koja daje 41 posto vode, dok se iz Sašnjaka vadi 18 posto.
Dio problema mogao bi se riješiti smanjivanjem curenja vode. Naime, razlika između dignute i fakturirane vode, što bi predstavljalo gubitke u mreži, su dosegli alarmantnih 47 posto. Prije 30 godina oni su bili 23 posto. No, i ti gubici su iznad svjetskog standarda koji kaže da je zabrinjavajuća količina gubitaka iznad 16 posto.
Čak 73 posto infrastrukture je starije od 50 godina
Glavni razlog ogromnih gubitaka leži u činjenici da je infrastruktura dotrajala, čak 73 posto sustava starije je od 50 godina zbog čega su potrebna ulaganja u mrežu. Cijevi u postojećoj mreži su većinom sastavljene od sivog lijeva i od PEHD-a, dok su manjim dijelom napravljene od čelika, nodularnog lijeva, PVC-a i azbestnog cementa. Azbestni cement se polagano izbacuje jer je vijek trajanja tih cijevi prošao. U budućnosti se planira orijentirati na PEHD koji se pokazao najizdržljivijim jer te cijevi imaju vijek trajanja preko sto godina.
Upotrebom kvalitetnijih materijala, osim smanjivanja gubitaka u sustavu, smanjio bi se i broj intervencija zbog kvarova. Godišnje bude između 12.000 i 13.000 kvarova, što je preko 30 kvarova dnevno.
