Autor: Alen Ostojić 12/5/2012 10:41
Vrijeme intenzivnog igranja djece na zagrebačkim dječjim igralištima je iza nas i zato mislim
da je pravi trenutak za naslovnu kolumnu.
Zagreb raspolaže sa 529 dječjih igrališta , rasprostranjenih diljem 17 gradskih četvrti. Treba reći i to da velik broj igrališta uopće ne zadovoljavaju EU standarde, prema kojima svaka sprava treba biti atestirana, propisano postavljena, a igrališta trebaju biti ograđena, čuvana i udaljena od prometnica. Pohvalno je da gradska uprava, odnosno mjesna samouprava, rekao bih s početka ove godine, intenzivnije obnavlja dječja igrališta sukladno EU standardima. Brigu o održavanju dječjih igrališta na gradskim javnim površinama gradska uprava prepustila je Zagrebačkom holdingu, podružnici Zrinjevac.
Igra na dječjim igralištima nailazi na rizike. Mnoge sprave za igru, za djecu su pravi izazov, uzbudljivo iskustvo i doživljaj brzine. Ali, igra na dječjim igralištima nailazi na rizike. Nakon promatranja djece na igralištima u Norveškoj, Engleskoj i Australiji, Ellen Sandseter, profesorica psihologije na Qeen Maud Sveučilištu u Norveškoj, identificirala je šest kategorija rizične igre:
1. istraživanje visine,
2. doživljaj velike brzine,
3. rukovanje opasnim alatima,
4. postojanje opasnih elemenata poput vode i vatre,
5. gruba igra,
6. lutanje igralištem bez nadzora roditelja, ili starijeg pratitelja.
Istraživanje je pokazalo da je najčešći rizik- istraživanje visine (penjanjem u visinu), dok su padovi najčešći oblik igrališne ozljede. Ozljeđivanje djece na igralištima, dovodi značajan broj djece u zagrebačke hitne kirurške službe pa tako i dječju hitnu kiruršku službu Klinike za dječje bolesti, u Klaićevoj ulici.
– Brojke variraju ovisno o promatranom razdoblju tijekom godine, no prosječno kroz dječju kiruršku službu svakog dana na pregled se zaprimi i do desetak djece u dobi do 18. godina života, ozlijeđene na dječjim igralištima. U sezoni jačeg intenziteta igranja na igralištima, (period od 1. travnja pa do 1. listopada), kada se bilježi više lijepih i toplih dana, zadnjih godina, prosječan broj je veći od deset. Najčešće je riječ o lakšim ozljedama (ozljede glave, ogrebotine, natučenja, uganuća, nagnječenje prstiju šake i stopala…), no,
bilježe se i teže posljedice poput otvorenih rana, jačih kontuzija glave pa i potresa mozga, prijelomima uglavnom kostiju ruke i šake. Zabilježeni su i najteži tipovi ozljeda koji zahtijevaju dugotrajno kirurško liječenje i posljedičnu rehabilitaciju, nažalost, kod nekih s trajnim, doživotnim posljedicama i invaliditetom manjeg, ili većeg stupnja. Najčešći stradalnici na dječjim igralištima su djeca u dobi od 5 do 12 godina – kaže dr. Zoran Barčot, specijalist dječje kirurgije, voditelj hitne i specijalističke kirurške službe Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Iz navedenih podataka, možemo zaključiti, da se godišnje na dječjim igralištima našeg grada ozlijedi više od 3650 djece.
Nije li to dovoljan alarm gradskoj upravi ,da reorganizira postojeći sustav održavanja zagrebačkih dječjih igrališta i napravi snažan iskorak u prevencijama rizika i ozljeđivanja djece na dječjim igralištima?
Jedna je komponenta na koju gradska uprava nikako ne može utjecati kada je riječ o sigurnosti djece na dječjim igralištima. Riječ je o roditeljskom nadzoru (ili nadzoru starijeg pratitelja djeteta). Od samih roditelja se zahtijeva da svom djetetu prenesu osnovna pravila korištenja sprava i ponašanja na dječjim igralištima. Roditelji trebaju uvijek biti u blizini vlastitog djeteta za vrijeme njegove igre.
No, na organizacijsko-tehničku komponentu, koja pretpostavlja cjelovito održavanje sprava za igru, gradska uprava može, itekako utjecati pa samim time i smanjiti rizik ozljeđivanja djece, jer su upravo jedan od glavnih uzroka ozljeda djece neispravnost sprava za igru. To pretpostavlja postojanje trulih dasaka, stršećih vijaka, nepravilno postavljenih sprava, ali i nedovoljno primjerenog čišćenja prostora igrališta od igala, razbijenih boca, šibica i upaljača, vrećica s ljepilom…
Stoga, evo nekoliko prijedloga gradskoj upravi, za koje smatram da bi značajno doprinijeli smanjenju broja ozlijeđene djece na igralištima:
1. Izrada registra (aplikacije) svih dječjih igrališta koja se nalaze u nadležnosti Grada Zagreba. Igrališta treba kategorizirati prema njihovoj starosti (u pojedinim kvartovima imamo igrališta koja su izgrađena sredinom 60-tih godina prošlog stoljeća) i opremljenosti spravama za igru sukladno EU standardima ( kategorija prema atestiranim i ne atestiranim spravama). Registar zatim treba objaviti na interaktivnoj karti, na službenoj web stranici Grada Zagreba, kako bi uvijek bio dostupna roditeljima, ali i turistima. Obnova dječjih igrališta odvijala bi se jedino na temelju kategorije starosti dječjih igrališta.
2. Organizacija provođenja preventivnih pregleda i tehničko održavanje dječjih sprava za igranje sukladno EU standardima. Svakih šest mjeseci radila bi se analiza pregleda i davale preporuke za poboljšanje stanja,
3. Edukacija svih djelatnika gradskih službi za pravovremeno uočavanje tehničkih nepravilnosti na spravama za igru.
4. Ostvarivanje kvalitetnije sigurnosti dječjih igrališta putem instaliranja kamera koje bi bile priključene na Centar za video nadzor pogrešno parkiranih vozila, zaštitu od grafita i očuvanje javne sigurnosti Grada Zagreba. Također, tamo gdje to pokaže procjena ugroženosti napravljena u suradnji s područnim policijskim postajama, osim kamera, nužno je postaviti kvalitetniju komunalnu rasvjetu i primjereno dizajniran
okoliš.
Ostvarivanjem navedenih prijedloga u cijelosti bi u četverogodišnjem intervalu, ostvarili EU standarde, koji se odnose na sigurnost na dječjim igralištima. No, ono najvažnije, vratili bismo spokojnost roditelja, baki i djedova, da se njihova djeca i unuci, mogu bezbrižno igrati na zagrebačkim dječjim igralištima. Naša je odgovornost i zadaća, da na dječjim igralištima, imamo manje plača, a puno više dječjeg smijeha i veselja.
