Brian Sewell: Mimara je varao, a štitio ga je Tito

Autor: Maja Gujinović 2/26/2010 21:26

– Mimara je promišljeno lagao i falsificirao umjetnička djela, a to mu je uspjevalo zbog političkih veza. Njegov je muzej po toj obmani i krivotvorinama jedinstven u Europi i Americi – tvrdi Brian Sewell, slavni britanski likovni kritičar i prava kulturna medijska zvijezda u svojoj zemlji, u ekskluzivnom pismu koje je nedavno iz Londona stiglo na adresu portala Zagrebancija.com.

Poznat kao konzervativan i staromodan, Sewell ne koristi računalo, pa svu komunikaciju i korespodenciju obavlja pisaćom mašinom i poštom. No kao pravi Englez precizno i sažeto odgovorio je na sva pitanja koja smo mu postavili putem njegovih agenata. Razlog ‘potrage’ za Sewellom medijska je bura koja se digla oko njegovog teksta u nedavno objavljenoj monografiji ‘Croatia: Aspects of Art, Architecture and Cultural Heritage’.

Naime, osim tekstova vodećih britanskih, američkih i hrvatskih stručnjaka o hrvatskoj kulturi, pažnju javnosti posebno je privukao Sewellovo istraživanje zagrebačkih muzeja, u kojem Antu Topića Mimaru naziva varalicom, a njegov muzej sramotu Hrvatske.

Tu staru sumnja koja ‘ispliva’ svakih nekoliko godina Sewell je istraživao u čestim posjetama Hrvatskoj i njenim muzejima, a u Zagrebu je, kako piše, prvi put bio 1975. i od tada se u njega vraćao nebrojeno puta.

‘Svakom povjesničaru umjetnosti lako se otkriva lažna priroda kolekcije u muzeju Mimara’

– Prvi put sam vidio Mimarinu zbirku u Vili Zagorje 1983. godine, a za nju sam prvi put čuo 1967. godine. Tada sam upoznao jednog od Mimarinih posrednika, čovjeka koji je radio s Mimarom za vrijeme rata i u poslijeratnim, kaotičnim godinama – objašnjava Sewell.

Kako tvrdi posao tog posrednika je bio da jako jeftino kupuje slike impresivne veličine i motiva. Slike koje su se jednostavno mogle ‘poboljšati’ dodatkom lažnih i vrlo ambicioznih potpisa.

– Ovo vrijedi i za većinu Mimarinih slika, ali ne za sve, kao što sam i naveo u knjizi. Kao dobre primjere tih krivotvorina u knjizi sam naveo takozvanog ‘Rafaela’ te dvostrano remek-djelo ‘Sv.Petra na postolju’, jedan od Mimarinih darova Galeriji Strossmayer. Lažna priroda većine Mimarine kolekcije lako se otkriva svakom i malčice iskrenom učenjaku povijesti umjetnosti. Jednako je tako jasno i kako je jako mali broj dobrih i interesantnih slika prošlo kroz Mimarine ruke – piše ovaj kontroverzni britanski stručnjak, koji je odvojio vremena za intervju za Zagrebanciju.com, iako se oporavlja od operacije kralježnice.

Iako nikada nije osobno sreo Antu Topića Mimara objašnjava kako je kolekcionar postao ozloglašen već 1963., kada je Metropolitan muzeju, za 600 tisuća dolara, prodao srednjovjekovni bjelokosni križ zvan ‘The Bury St. Edmunds’, oko kojeg se i danas vode mnoge polemike.

‘Muzej Mimara jedinstven je primjer obmane’

O ostalim hrvatskim muzejima Sewell ima visoko mišljenje i pun je hvale za napore kako bi se vratili u prvotno stanje nakon, kako ga naziv, groznog Domovinskog rata.

– Hrvatska ima bogatu i raznovrsnu kulturnu povijest, a monografija je izdana isključivo u svrhu privlačenja pažnje široke publike na te činjenice. Također i svih onih koji dijele interes za klasičnu antiku, talijansku renesansu te umjetnost i arhitekturu Austrijskog Carstva – govori Sewell.

Po njegovim saznanjima Mimarina zbirka jedinstven je primjer prevare u Europi i Americi. Drugi kolekcionari, a kao dobar primjer navodi Strossmayera, radili su greške u atribucijama, ali posve nenamjerne, što je u skladu s tadašnjim poznavanjem umjetnosti, posve razumljivo i oprostivo.

– Mimara je radio posve suprotno. On je promišljeno varao i falsificirao. Jedino što sam mogao je zaključiti je kako je Mimara bio nepovrediv u staroj Jugoslaviji zbog prijateljstva s Titom.

Isto tako, političke veze u mladoj Hrvatskoj državi omogućile su mu da bezobrazno gazi mišljenja učenjaka i poznavatelja povjesničara umjetnosti – tvrdi Sewell.

Sada samo ostaje čekati hoće li netko reagirati na njegove navode ili će još jednom priča o ‘ozloglašenom’ Mimari opet nestati pod tepihom.