Povijesni je datum za Bosnu i Hercegovinu koja je dobila status kandidata u Europskoj uniji. Ta vijest mnoge je političke analitičare iznenadila s obzirom da Bosna i Hercegovina nije ostvarila značajniji napredak u pogledu 14 uvjeta koje im je Europska unija nametnula još ranije. Uvjet za članstvo Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji tako bi moglo biti ispunjenje tih 14 uvjeta ili onih koje Europska komisija ocijeni kao važne.
Od reformi koje Bosna i Hercegovina mora provesti kako bi završila europski put svakako treba izdvojiti reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije, suzbijanje organiziranog kriminala i uređivanja sustava azila.
Svakako je jedna od ključnih tema i izborna reforma, za koju se ponajviše Hrvati nadaju.
Na svom Twiter profilu, hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo dobivanjem statusa kandidata za Bosnu i Hercegovinu, ali i izrazio nadu da će ovaj status ubrzati izbornu reformu u ovoj zemlji.
-Ponosni smo i sretni, Europsko vijeće potvrdilo je kandidatski status za BiH, za što se Hrvatska snažno zalagala! Nama susjedna i prijateljska Bosna i Hercegovina zaslužila je podršku Europske unije, koja je ujedno poticaj za daljnje reforme i dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva. Čestitam od srca!- napisao je Andrej Plenković na svom profilu.
Naravno, iako je ovo važan dan za Bosnu i Hercegovinu, to ne znači da će već sutra u ovoj zemllji početi cvjetati ruže, niti da će se prijeko potrebne reforme dogoditi preko noći. Pitanje je hoćemo li i do sljedećih izbora za četiri godine vidjeti ikakve reforme, posebice one izborne, koje najviše iščekuju Hrvati. Status kandidata može biti dugotrajan proces. Hrvatska je od statusa kandidata provela sljedećih devet godina radeći na reformama kako bi bila primljena u Europsku uniju. Neke zemlje čekaju puno duže. Turska članstvo u Europskoj uniji čeka 22 godine. Status kandidata dobilo je još nekoliko zemalja iz našeg okruženja, ali članstvo čekaju desetljećima- Sjeverna Makedonija 17 godina, Crna Gora, Albanija i Srbija već punih 12.
-Iluzorno je očekivati da će Bosna i Hercegovina napredovati munjevitom brzinom kojom bi skratila taj rok za ulazak u Europsku uniju. Ovo je dobar pokazatelj i poticaj Bosni i Hercegovini da prione nužnim reformama, ali bojim se da ćemo na neke veće pomake čekati godinama – izjavio je bosanskohercegovački politički analitičar.
Ne postoji rok u kojem se u Europsku uniju može ući, dapače, zemlje od trenutka dobivanja statusa kandidata mogu i nazadovati- što je sada slučaj sa Srbijom zbog nejasne politike oko sankcija Rusiji, a sudeći po specifičnom i razjedinjenom političkom vrhu u Bosni i Hercegovini bit će puno teže usuglasiti neke stavove i naći rješenja.
Nova vlast u Bosni i Hercegovini ovih dana sve je izglednija i tvorit će ju sveobuhvatnija koalicija Bošnjaka, Hrvata i Srba- bez Izetbegovićevog SDA, pa nam preostaje slijedeće četiri godine pratiti na koji će način ova koalicija funkcionirati i mogu li naći kompromisna rješenja koja bi napokon pokrenula sveobuhvatnije reforme u Bosni i Hercegovini.
N1 BiH u posjedu je dokumenta Vijeća Europske unije u kojem su navedene reforme koje Bosna i Hercegovina mora poduzeti. Jedna od tih je i izborna reforma, pa „Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju svih građana, posebice provedbom presude Sejdić-Finci. Vijeće ponavlja svoj poziv na uključiv proces ograničenih ustavnih i izbornih reformi, kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.“ (N1 BiH)
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH također je na svom Twiter profilu izrazio zadovoljstvo statusom kandidata. Ujedno je i podsjetio na koaliciju koja preuzima vlast u Bosni i Hercegovini, čiji je i on dio, te izrazio nadu da će uspostaviti stabilnu vladu koja će provesti nužne reforme- svakako i izbornu, na koju HDZ BiH najviše upozorava.
Podsjetimo, i na ovim se izborima zbog ovakvog izbornog zakona, ponovno dogodilo preglasavanje Hrvata pri izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pa je Željko Komšić izabran po četvrti put. Ovakav izborni zakon diskriminira Hrvate, poručuju mnogi, i potkopava Daytonski sporazum i konstitutivnost sva tri naroda u BiH.
Nadajmo se da će ovaj važan dan za Bosnu i Hercegovinu ujedno značiti i početak novog poglavlja u političkom životu BiH.
* članak napisan uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama