Autor: Tena Snajder 3/13/2014 15:15
Nedavni članci u jednoj dnevnoj tiskovini, a vezano za način trošenja proračuna od strane rektorata zagrebačkog Sveučilišta, ponukali su čelne ljude Sveučilišta da reagiraju. Taj je dnevni list naime objavio kako su u mandatu rektora Alekse Bjeliša znatno narasli troškovi, a trošak za plaće zaposlenih navodno se u 6 recesijskih godina povećao za 23 milijuna kuna.
Paralelno s ovim, ministar Slavko Linić bio je najavio da će vlastita sredstva fakulteta i sveučilišta “provući” kroz državni proračun. Iz Sveučilišta tvrde, riječ je o legitimnom načinu stjecanja prihoda koji u kontinuitetu traje već 20 godina i koji je u sve ovo vrijeme bio prihvaćen od strane države, kao način financiranja u nedostatku javnih izvora. Oko polovina iznosa vlastitih prihoda Sveučilište ostvaruje i preko školarina.
– Sustav školarina, odnosno samo praćenje potrošnje sredstava od školarina je kroz dio školarina koje plaća Ministarstvo transparentno iskazano kroz realizaciju Ugovora. Za drugi dio koji troše fakulteti, kroz internu odluku Odbora za proračun, također je definirana namjena potrošnje tih sredstava koja ide u tri svrhe. To su plaćanje vanjske suradnje i rada iznad norme, pokrivanje materijalnih troškova te razvoj djelatnosti, pri čemu je omjer otprilike po trećina – kazala je Vesna Vašiček, prorektorica za poslovanje zagrebačkog Sveučilišta.
Drugo dio vlastitih prihoda, dakle oko 300 milijuna kuna, realizira se iz znanstvenih i stručnih projekata, kao i projekata Europske unije. Ministarstvo financija je, tvrde iz Sveučilišta, oduvijek imalo mogućnost uvida u potrošnju vlastitih prihoda samog Sveučilišta.
Javlja se tendencija, smatra rektor zagrebačkog sveučilištaAleksa Bjeliš, da javna sveučilišta postanu državna, a to je upravo suprotno trendu u ostalim razvijenim zemljama koje imaju mehanizme stimulacije i nagrađivanja uspješnog rada.
– To je vrlo zabrinjavajuća tendencija, zabrinjavajuće je jer pokazuje nerazumijevanje rada sveučilišta u globalnom smislu. Tendencija da se poskupi rad, pogotovo onaj kreativni, u konačnici će dovesti do toga da na našim sveučilištima bude sve manje projekata, ali i sve manje ljudi koji bi ih izvodili, a koji će otići sa sveučilišta i instituta van – zaključio je Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Inače, ove će godine Sveučilište u Zagrebu dodijeliti čak 750 stipendija, što je znatno više u odnosu 280 koliko ih je dodijeljeno prethodne godine. To je ujedno i najveći broj stipendija koje je Sveučilište osmislilo i obradilo. Ukupna vrijednost stipendija iznosi osam milijuna kuna, a financirat će se iz Fonda Sveučilišta te iz javnih proračunskih sredstava.
– Za izvrsne studente namijenjeno je 500 stipendija, 140 iz fonda za darovite studente te još dodatnih 110 za kategorije nastavničkih studijskih programa na području matematike i prirodnih znanosti i informatike. Uz ovo, 73 stipendije namijenjene su studentima s invaliditetom, studentima bez odgovarajuće roditeljske skrbi i studentima roditeljima. Ove dvije skupine, naime, studente bez roditeljske skrbi i studente roditelje prepoznajemo po prvi put jer smo sigurni da je ovim kategorijama studenata potrebna posebna podrška u osiguravanju onih osnovnih preduvjeta za uspješno studiranje. Mislim da je to jedna važna inicijativa Sveučilišta u Zagrebu te se nadam da će kao takva biti prepoznata – kazala je Blaženka Divjak, prorektorica za studente i studije na konferenciji za novinare Sveučilišta u Zagrebu.
