Autor: Maja Gujinović 3/22/2010 11:51
Fotografije kontroverznog izraelskog umjetnika Adi Nesa nastale u posljednjih deset godina zagrebačka će publika imati priliku doživjeti od utorka, 23. ožujka, u Gliptoteci HAZU. Na 23 fotografije u boji velikog formata bit će prikazani najćešči motivi u njegovu radu; ljudi s ulica, vojnici, dječaci fotografirani u današnjem Izraelu ali nadahnutie kršćanskom ikonografijom te likovnošću renesanse i baroka.
Kako sam umjetnik objašnjava ime izložbe došlo je kao inspiracija u radu na nedavnim fotografijama za seriju Biblijske priče, u kojima je skidao židovske praoce i Krista s njihovih svetih visina i prizemio ih u stvarnost koju su iskusili kao bića od krvi i mesa koja su se žrtvovala za nas.
– Ljudima je poznat motiv skidanje Krista s križa i ja u svojoj fotografiji dodatno ‘skidam’ Krista. Drugim riječima, repozicioniram ga, odnosno na nj i na njegov položaj gledam na jedan nov način, drukčije nego što ga se gledalo u prošlosti – rekao je Adi Nes te dodaje kako se izložba poziva da se usredotočimo na ono što je nama ljudima zajedničko – ljudska patnja, bol i suosjećenje, ane na ono što nas razlikuje.
Osim ‘Krista’ jedna od najvažnijih momenata izložbe je i po provokativnosti poznata Nesova fotografija ‘Posljednja večera’, na kojoj izraelski vojnici zauzimaju mjesta Isusa i njegovih apostola.
Fotografija spada u seriju ‘Vojnici’ koja je izazvala pozornost svjetske javnosti zbog naglašene homoseksualne erotike i korištenja tamnoputih izraelskoh modela, koji su u rodnoj zemlji često diskrimirani, zbog svog ‘arapskog’ izgleda.
Pomoću filmske rasvjete beskućnici i djeca s ulica Izraela postaju biblijski junaci
Dramatičnost se postiže i konfrontacijom svih društvenih slojeva: dječaka s periferije i mitoloških grčkih junaka, vojnika i slika iz povijesti umjetnosti, ljudi s ulice i biblijskih junaka.
Protagonisti u radovima Adija Nesa su dječaci, vojnici i ljudi s ulice fotografirani u današnjem Izraelu. S pomoću složene inscenacije i filmske rasvjete Nes prikazuje izmišljenu, umjetnu i namještenu stvarnost koja izražava njegovo poimanje postojanja Izraela. Njegovo djelo propituje izraelski identitet muškarca, ono se bori s društvenim i političkim pitanjima. Njegove izrežirane fotografske kompozicije postaju bolno konkretne, a ujedno bezvremene i univerzalne.