4/13/2011 10:45
Povod ovom tematskom nizu kolumni je moj članak o apsurdima mjesne samouprave objavljen u jednom dnevnom listu. U njemu sam sažeo rezultate vlastitog istraživanja o jedinicama mjesne samouprave u Gradu Zagrebu. Iznio sam stav da je sustav mjesne samouprave u Zagrebu presložen, usitnjen i glomazan, a bez stvarnih mogućnosti odlučivanja, te da bi dio jedinica mjesne samouprave trebalo ukinuti.
Nakon objave članka nazvala me jedna poznanica i zamolila da ne predlažem ukidanje nekih mjesnih odbora. Kao razlog navela je da njezin suprug, kao predsjednik mjesnog odbora, prima 1000 kuna mjesečno i da je to značajna stavka u njihovom kućnom budžetu. Koje li pragmatičnosti!!! No, da ne duljim o povodu.
Nemalo me iznenadilo kada je pretprošle godine Gradska skupština, dva mjeseca prije lokalnih izbora, donijela odluku o osnivanju 218 mjesnih odbora. Uz otprije postojećih 17 gradskih četvrti time su Zagrepčani dobili i 218 mjesnih odbora kao niži stupanj mjesne samouprave. Ukupno 235 jedinica mjesne samouprave. Pa to nema ni Ljubljana, ni Beograd, pa niti Beč s kojim se Zagreb često voli uspoređivati. Znači li to da je Zagreb napredniji po pitanju mjesne samouprave od Beča?!?
Svi navedeni gradovi imaju jednostupanjsku mjesnu samoupravu: Ljubljana ima 17 četrtnih skupnosti, Beograd isto toliko gradskih opština, a Beč 23 ”Bezirka” (gradskih okruga). S Bečom Zagreb vole tako često uspoređivati pri čemu se Beč idealizira kao ono čemu bi Zagreb trebao stremiti. Ipak, Zagreb, usprkos tome što je prema broju stanovnika dvostruko manji od Beča, ima čak 10 puta više jedinica mjesne samouprave od Beča. Fakat su štedljivi ti Bečani!
U novoosnovanih 218 zagrebačkih mjesnih odbora ”stoluje” 1435 (novih) vijećnika mjesnih odbora. Dakle broj politički izabranih vijećnika povećao se pretprošle godine u Zagrebu pet puta! Pošto ti vijećnici nemaju gotovo nikakvih ovlasti niti odgovornosti možda bi se u Zagrebu mjesna samouprava trebala zvati ”mjesno vjećništvo”. Oni jedino predlažu male komunalne akcije koje opet financira Grad Zagreb jer mjesni odbori i gradske četvrti nemaju vlastite (izvorne) prihode već se financiraju iz gradskog proračuna. Male komunalne akcije može predložiti svaki građanin.
”Vijećnik” mjesnog odbora – još jedna jezična nelogičnost. Pa valjda je ”odbornik” odbora. Gradski zastupnici u prošlom sazivu jednostavno su teritorijalno preslikali nekadašnje mjesne zajednice. Ali mjesne zajednice imale su pravnu osobnost i svoj ”račun”, a na mjesnim zborovima građana donosile su konkretne odluke koje su se poštivale.
Taj dio su gradski zastupnici zaboravili preslikati, pa sada mjesni odbori i gradske četvrti donose neobvezujuća mišljenja. Možda se zastupnicima žurilo zbog lokalnih izbora. Ili su se ugledali na sustav lokalne samouprave u Hrvatskoj – ”svega” 429 općina i 127 gradova! Tu smo bolji čak i od Engleske koja ima jedanaest puta više stanovnika.