Antimikrobna rezistencija postaje jedna od najvećih prijetnji javnom zdravlju u 21. stoljeću, s ozbiljnim posljedicama na globalnoj razini. Prema podacima, u Europi je 20% bakterijskih infekcija otporno na antimikrobne lijekove poput antibiotika, antimikotika, antiparazitika i antivirusnih lijekova. Ovaj trend ozbiljno ugrožava uspješno liječenje uobičajenih infekcija i izvedbu rutinskih medicinskih postupaka. Na globalnoj razini, AMR je odgovoran za 1,3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje, od čega 35.000 otpada na europsko ekonomsko područje, što znači gotovo 100 smrti dnevno.
Svjetski tjedan svjesnosti o antimikrobnoj rezistenciji, koji se obilježava pod motom „Budi i ti dio promjene!“, stavlja fokus na hitnu potrebu za akcijom kako bi se ovaj problem ublažio. U tom kontekstu, Ujedinjeni narodi donijeli su Političku deklaraciju koja uključuje smanjenje globalnih smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om za 10% do 2030. godine. Osim toga, predloženo je smanjenje upotrebe antibiotika u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i poticanje istraživanja i razvoja novih lijekova.
Ako se hitno ne poduzmu odgovarajući koraci, predviđa se da bi broj smrtnih slučajeva povezanih s AMR-om mogao doseći 390.000 godišnje u Europskoj uniji i Europskom ekonomskom području (EU/EEA) do 2050. godine. Ekonomski teret AMR-a također je alarmantan. Troškovi povezani s ovim problemom iznose preko 11 milijardi eura godišnje samo u EU/EEA, dok bi na globalnoj razini zdravstveni sustavi do 2050. godine mogli trpjeti dodatni teret od bilijun američkih dolara.
Antimikrobni lijekovi gube učinkovitost zbog prekomjerne i pogrešne uporabe, što rezultira razvojem otpornosti bakterija na te lijekove. Primjerice, čak 90% antibiotika koristi se izvan bolnica, često nepotrebno, što ubrzava širenje otpornosti. Posebno zabrinjava podatak da u nekim državama članicama EU-a otpornost bakterija na antibiotike doseže čak 40%.
Europska komisija je krajem rujna 2024. godine pozdravila Političku deklaraciju UN-a o jačanju djelovanja protiv AMR-a. Zemlje članice UN-a obvezale su se na primjenu pristupa „Jedno zdravlje“, koji podrazumijeva holistički pristup povezivanju zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Ključni ciljevi uključuju smanjenje potrošnje antibiotika u EU-u za 20% do 2030. godine te definiranje nacionalnih ciljeva za racionalizaciju uporabe antimikrobnih lijekova.
HERA, Europsko tijelo za pripravnost i odgovor na zdravstvene krize, proaktivno radi na poticanju istraživanja i razvoja novih antibiotika te osigurava dostupnost ključnih medicinskih protumjera. Kroz program EU4Health financira inicijative usmjerene na ubrzavanje inovacija u proizvodima namijenjenim borbi protiv AMR-a. Međutim, i dalje postoji manjak inovacija u razvoju novih antimikrobnih lijekova, s vrlo malo antibiotika u fazama pretkliničkog i kliničkog ispitivanja.
Europska komisija uključila je borbu protiv AMR-a u svoju najveću reformu zakonodavstva o lijekovima u posljednjih 20 godina. Cilj reforme je očuvati postojeće antibiotike kroz racionalnu uporabu te potaknuti države članice na postavljanje nacionalnih ciljeva smanjenja potrošnje. Također, promicanje svijesti među građanima i zdravstvenim djelatnicima o odgovornoj uporabi antimikrobnih lijekova ključan je element ove strategije.
Antimikrobna rezistencija zahtijeva hitnu, globalnu i koordiniranu akciju. Od edukacije javnosti, preko reforme zakonodavstva, do poticanja inovacija, svaki segment društva ima ključnu ulogu u rješavanju ovog problema. To uključuje racionalnu uporabu antibiotika, edukaciju zdravstvenih djelatnika i javnosti, te ulaganje u istraživanje i razvoj novih antimikrobnih lijekova. Bez adekvatnih mjera, mogli bismo se suočiti s vremenom u kojem će uobičajene infekcije postati smrtonosne zbog neučinkovitosti postojećih lijekova.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
