Nacionalna politika svakodnevno nas zabavlja svojim obratima, a lokalna zna biti još zabavnija od nacionalne. Primjer toga je i grad Zaprešić u kojem se po prvi puta cijela oporba, od SDP-a, Živog Zida pa sve do Projekta Domovina, ujedinila protiv naplate parkinga, da bi potom zajedno izglasali promjenu naziva Ulice maršala Tita. U emisiji Svakodnevica na Jabuci TV, na tu temu gostovao je gradonačelnik Grada Zaprešića i prvi čovjek zaprešićkog HDZ-a, Željko Turk.
Naplata parkinga u Zaprešiću se počela provoditi od 1. veljače. Parking je do sada uvijek bio besplatan. U predizbornoj kampanji navodili ste kako u Vašem gradu ne namjeravate uvesti naplatu parkiranja, a ipak ju građani sada imaju. Zbog čega je odlučeno da se to sada uvede?
Zaprešić je jedan od rijetkih gradova te veličine, a to je nepunih 30 000 stanovnika, koji do sada nije imao naplatu parkinga. Puno je drugih gradova koji već imaju naplatu parkinga. Ja se osobno nisam zalagao za to, upravo obrnuto. Ali sazrelo je vrijeme da u grad koji naglo raste uvedemo i promet u mirovanju. Riječ je o željama i zahtjevima naših stanovnika, da u najstrožem centru grada gdje su zgrade policije, suda, gruntovnice i porezne uprave, omogućimo da parking imaju i oni koji uz stanare dođu na obaviti posao. Mi smo na sjednici gradskog vijeća dodatno snizili cijene. Kada govorimo o zahtjevu oporbe, jasno da je i cilj oporbe da djeluje konstruktivno, više ili manje. Vrlo kratko rečeno, naplata parkinga prve zone gdje se može parkirati 2 sata je od danas 4 kune, a u drugoj zoni 3 kune. Stanovnici grada Zaprešića, oni koji plaćaju prirez i porez imaju posebne i beneficirane cijene. Stanovnici prve zone ako kupe godišnju kartu, ta godišnja karta preračunata u dane košta 1 kunu dnevno. A kada govorimo o drugoj žutoj zoni, ona za stanovnike Zaprešića košta 60 lipa. Mislim da su to i više nego primjerene cijene.
Građani i oporba pripremaju referendum o naplati parkiranja. Oporba navodi da je to novi harač nad građanima, te da uz to nema dovoljno parkirnih mjesta.
Kada sam rekao kakve su cijene za naše građane, mislim da sam dovoljno pojasnio. Zaprešić je grad koji je prije 18 godina imao 12 000 stanovnika, a danas ima 28 000. To dovoljno govori o novom broju vozila, te je iz toga jasno da nema dovoljno parkirnih mjesta. Ali upravo kroz projekt naplate parkiranja, mi smo krenuli i u izradu i novih parkirnih mjesta, posebice u strožem centru grada. A kada govorimo o popularnoj riječi harač, želim napomenuti da je to godišnji trošak za naše građane kao što sam rekao po 1 kunu ili 60 lipa dnevno. U proračunu za 2018. smo uveli dodatnu besplatne udžbenike, povećali rodiljne naknade. Na te načine smo za naše građane uveli beneficije od oko 3 milijuna kuna. Povećala se i ekonomska cijena vrtića za 200 kuna na teret grada. Ovi podaci dovoljno govore.
Kolika zarada se procjenjuje od naplate parkinga i u što će taj novac biti uložen?
Kako naplatu parkinga ima naše komunalno poduzeće, sve ono što se prikaže kao pozitivan rezultat isključivo ide u izgradnju novih parkirnih mjesta. Teško nam je dati podatke. Donijeli smo na Gradskom vijeću Grada Zaprešića odluku da ćemo do kraja lipnja napraviti analizu i vidjeti u kojem smo smjeru.
Odluka o naplati parkinga unijela je raskol i u vladajući HDZ. U jednom trenu je u Gradskom vijeću Grada Zaprešića bila nestabilna većina zbog vijećnice HDZ-a Ljiljane Popovački Račić. Gospođa Račić je istupila iz HDZ-a, jer nije htjela podržati naplatu parkinga. Naknadno je ipak podržala tu točku svojim glasom kao nezavisna zastupnica. A vi ste joj za protuuslugu ispunili drugu želju, preimenovanje Ulice maršala Tita?
Ponovit ću treći put. Oporba postoji zato da napada. Ispravit ću Vas, gospođa Račić nije bila protiv naplate parkinga. Gospođa Račić je rekla da i ostali stanovnici grada Zaprešića, a ne samo stanovnici užeg centra, bi trebali imati pravo na povlaštene karte. Kada govorimo o našim građanima koji plaćaju prirez i porez, to je pravično i zato smo ovakav princip naplate i napravili. Ona nije bila protiv naplate nego za korekciju prava povlaštenih karata.
Ovdje možemo povući paralelu sa Zagrebom u kojem je prošle godine ukinut Trg maršala Tita. Tada ste za medije izjavili, točnije Novi list je prenio Vašu izjavu, kako ono što se događa u Zagrebu neće utjecati na Zaprešić. Piše da ste rekli kako ste ponosni i na Trg pape Ivana Pavla II i na Trg dr. Franje Tuđamana, ali i na Ulicu Maršala Tita. Zbog čega ste se predomislili?
Kao što smo u ovom dijelu razgovora do sada ispravljali, a temeljem izjava zaprešićke oporbe sam dva put ispravio navod koji nije točan. Tako želim reći da sam novinaru Novog lista rekao da sam ponosan na dva velika hrvatska trga. A kada je riječ o Ulici maršala Tita, za nju sam rekao da će ona biti promijenjena onda kada se, u Gradskom vijeću Grada Zaprešića, za to nađe dovoljan broj ruku u zraku. Rekao sam da je stav HDZ-a jasan o toj temi i ne moram to opet ponavljati. Ja sam član HDZ-a i na ovoj sjednici gradskog vijeća promjena je izglasana i to ne tankom većinom, nego 13 glasova za, 2 glasa suzdržana i 6 protiv. To je cijela istina.
Ulica maršala Tita je podijeljena na tri dijela, kako to sada izgleda?
Nije tri nego dva. Prije svega ulazak u Zaprešić je velika četverotračna cesta koja ide od rotora preko rijeke Krapine. Nova avenija je najšira ulica u gradu, pa će se čitavom dužinom Zaprešića uz prugu prema Harmici zvati Avenija hrvatskih branitelja. Mislim da je to na primjeren način odavanje digniteta našim hrvatskim braniteljima. Drugi dio ulice je nazvan imenom kardinala Stepinca, osobe koja je kamenovana u Zaprešiću nakon II. svj rata, a takav prijedlog je donio Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova. Postoji i jedan treći odvojak van osnovnih gabarita ove ceste. Na sljedećoj sjednici 19.ožujka bit će nazvan po imenu jednog palog branitelja iz Zaprešića, na temelju prijedloga HVIDRA-e i Udruge roditelja poginulih branitelja, koji su to i predložili.
To ipak jesu tri dijela, no odmaknimo se malo od tema parkinga i maršala Tita. Dugo je najavljivan projekt Južne obilaznice, na kojem su radovi još ranije započeti. Izvođač je bila tvrka Viadukt, koja je u stečaju, da bi se potom izvođač mijenjao. Zbog svega toga, radovi sada stagniraju. Kada se može očekivati nastavak tih radova?
Dosta loša rečenica, opet ispada kriv gradonačelnik. Državni projekt, 40 milijuna poslova je napravljeno. Ali na žalost čitave Hrvatske, Viadukt je otišao u stečaj. Ugovor su Hrvatske ceste, kao nositelj posla posla, raskinule. Vjerujem da ćemo ovih dana dobiti obavijest o raspisivanju novih natječaja, kojim taj nastavak ceste u širini od četiri trake ide do Zaprešića. Mislim da je prosječna vrijednost radova oko 70 milijuna i mislim da će na kasno proljeće ti radovi ponovno početi. Novci su osigurani. Mi smo jednu lijepu cestu napravili na sjevernom dijelu grada, a to je povezivanje West gatea i Inkera. Ovom obilaznicom mi zapravo mičemo gužvu iz Zaprešića za narednih stotinjak godina.
U tijeku je i izgradnja kružnog toka Veliki vrh.
To je crna točka zaprešićkog prometa i doista zahtjevan projekt. Tu je sjecište vode, kanalizacije i plina. Radovi idu korektno, ali jasno, zimska je stanka. Ja vjerujem da će do 1.svibnja radovi biti gotovi. Najveći dio radova je završen, a to su upravo oni koji se ne vide i jako su teški. Sada se rade bankine, nogostupi i asfaltiranje. Apeliram našim vozačima na daljnju strpljivost, dok ne dobiju pristup tom važnom raskrižju za Zaprešićane, Pušću, Pojatno i za sve ostale građane toga kraja.
Koliko je Zaprešić spreman za Uredbu o gospodarenju komunalnim otpadom i za odvojeno prikupljanje otpada?
Mi smo i van odluke, a donijeli smo ju u skladu sa zakonom, uveli već neke predradnje. Mi sve i do sada imali razvrstavanje papira, stakla, tekstila, željeza, osim biootpada. Ono što je sada bitno je da smo uveli i naplatu po volumenu, te čipiranje samih kanti. Uveli smo dijelom i podzemne spremnike u urbanom dijelu grada. Ostaje ova tema biootpada i pitanje strategije gospodarenja otpadom na području Zagrebačke županije i Grada Zagreba. Unatrag šest, sedam godina to se počesto mijenjalo. Imamo spalionicu, pa nemamo, pa imamo MBO tehnologiju u Ivaniću ,pa nemamo, pa je zadnja konstatacija ponovno da će Zagrebačka županija i Grad Zagreb biti zajedno. Nadamo se da će ta treća sreća generalno biti uspješna, jer je riječ o projektu koji je vezan za 800 000 stanovnika Zagreba i preko 350 000 stanovnika Zagrebačke županije.
Naveli ste ranije u vrijeme predizborne kampanje kako će ovaj Vaš trenutni mandat obilježiti projekt “Novo ruho Novih dvora”. U kojoj je projekt trenutno fazi?
Kvalitetnoj i dobroj. Mi smo nakon podosta godina novije hrvatske povijesti i stagnacije s Novim dvorima , nešto uredili. Pri kraju je uređenje same vršilice, to je zgrada u kojoj se nekad vršilo žito. To je jedna nova polivalentna dvorana, prostor za društvene i kulturne manifestacije, koji će biti gotov za mjesec, dva dana. Dobili smo europskih 4 milijuna kuna za projektiranje 8 objekata uz Nove dvore i sam perivoj. To projektiranje je završeno, potrošili smo europske pare. Europa nam je vratila te novce, a ovog proljeća ide kamion dokumentacije u Bruxelles. Vjerujem da ćemo do kraja godine dobiti pozitivno rješenje, kojim se naš projekt koji je po troškovniku vrijedan oko 120 milijuna kuna, prihvaća. Čvrsto vjerujemo, kako smo dobili europske novce za projektiranje, da ćemo dobiti i europske novce za izgradnju i konstrukciju Novih dvora i svih njegovih objekata. Time će i Zaprešić još dodatno promijeniti svoje lice. Zaprešić je danas po analizi Ministarstva regionalnog razvoja 10. od ukupno 128 gradova.
Osim projekta “Novo ruho Novih dvora”, povlačite li EU sredstva i za druge projekte?
Ja sam prošle godine potpisao nepuna 34 milijuna sredstava iz drugih izvora izvan gradskog proračuna. Naš je proračun 160 milijuna, od čega je 100 milijuna izvorni. To je izuzetan iznos. Ono što je danas aktualno, a nisu ovako veliki projekt kao Novi dvori su sljedeći. Mi smo završili rekonstrukciju i energetsku obnovu jedne škole u Pojatnom. Trenutno energetski obnavljamo i školu Ljudevit Gaj u Zaprešiću, to je skoro pa milijun eura. Prijavili smo se i na nova dva natječaja za samu energetsku obnovu. Ono što još danas radimo da i u kontekstu prometa na rotoru, koji je crna točka županije, koristimo sredstva MUP-a i Fonda za energetsku učinkovitost Ministarstva regionalnog razvoja. Imamo jako puno projekata. Prije tjedan dana dobili smo i milijun eura razvoj jedne nove ceste u radnoj zoni Lušci u Pojatnom. Ovog momenta s europskim novcima, dolazimo do dva nova problema koja su radna ali slatka. Jedan je da je nužno osigurati domaću komponentu, a drugi da je nužno omogućiti i međufinanciranje. Naime, dok prođe obrada EU papira, prođe i ponekoliko mjeseci. što znači da se mi u proračunima za 2019. pa i one iduće godine, moramo fokusirati na to kako ćemo pratiti EU projekte.
