Interdisciplinarni istraživački tim pratio je gotovo 1 000 učenika iz 14 zagrebačkih škola tijekom njihovog četverogodišnjeg srednjoškolskog obrazovanja. Na kraju srednjoškolskog obrazovanja njih manje od polovice zadovoljilo je preporuke o količini tjelesne aktivnosti, a čak 80% pokazalo je pretjerano provođenje vremena pred ekranom.
– Imajući na umu važnost tjelesne aktivnosti u primarnoj prevenciji danas najčešćih kroničnih srčano-žilnih bolesti, već prvi rezultati ove opsežne studije ukazuju na nužnost mjera za podizanje razine tjelesne aktivnosti mladih, njihovo veće uključivanje u sportske aktivnosti ali i pažnje usmjerene na smanjenje vremena koje mladi provode sjedeći pred ekranom. Veliku i višestruku ulogu u tome imaju škola i roditelji, ali i drugi društveni čimbenici te lokalna zajednica, napose u osiguranju vremena, prostora, pristupačnog, lijepog i sigurnog okoliša koji omogućava i potiče na aktivnost, od svakodnevnog pješačenja do škole do niza različitih sportskih aktivnosti – istaknula je voditeljica istraživanja Hrvatske longitudinalne studije Marjeta Mišigoj-Duraković.
Rezultati studije otkrivaju da adolescenti u ranijoj dobi zadovoljavaju preporuku Svjetske zdravstvene organizacije od minimalno sat vremena tjelesne aktivnosti dnevno, no udio onih koji se drže te preporuke se tijekom srednje škole postupno smanjuje. Tako na početku srednjoškolskog obrazovanja udio dovoljno aktivnih adolescenata iznosi preko 70%, dok na završetku srednje škole tek manje od polovice učenika zadovoljava preporuke. Jedan od glavnih uzroka smanjenja tjelesne aktivnosti je smanjenje bavljenja sportom. Rezultati pokazuju da se tijekom četverogodišnjeg perioda smanjuje broj učenika koji se bavi sportom, kako u školi tako i izvan nje. Negativni trendovi vidljivi su kod oba spola, neovisno o vrsti školovanja, iako su općenito gledajući dječaci nešto aktivniji od djevojaka, a učenici strukovnih škola aktivniji od gimnazijalaca.
S druge strane tu je sjedilačko ponašanje koje uključuje sjedenje i ležanje, no ne i spavanje. Upravo zbog toga što adolescenti veći dio dana provedu u klupama preporuča se što aktivnije provođenje slobodnog vremena, no rezultati pokazuju kako srednjoškolci i nakon škole još šest do sedam sati provedu sjedeći ili ležeći. Dvije trećine tog vremena provode pred ekranima, a trećinu učeći i pišući zadaću. U vremenu provedenom pred ekranom prednjače dječaci, dok djevojke nešto više vremena posvećuju školskim obvezama. U usporedbi s gimnazijalcima, učenici strukovnih škola prednjače u provođenju vremena pred ekranom, a manje vremena troše na zadaću i učenje.
Tjelesna aktivnost predstavlja jedan od temeljnih uvjeta za normalan rast i razvoj od najranije dobi te pridonosi očuvanju i unapređenju zdravlja tijekom cijelog života. S obzirom na upozoravajuće podatke zaista je nužno donijeti strategiju i mjere koje će mlade svakodnevno poticati i motivirati da odaberu tjelesnu aktivnost umjesto ekrana i donesu pravilnu odluku od životne važnosti za svoje zdravlje i budućnost.
