Ovoga vikenda održao se 3. Hrvatski kongres o menopauzalnoj medicini, a brojni stručnjaci iz područja ginekologije, kardiologije, dermatologije, nutricionizma, psihijatrije i brojnih drugih grana medicine raspravljali su o novim saznanjima vezanima uz menopauzu.
Panel „Seks nakon menopauze“ u kojemu su sudjelovali Goran Arbanas, Gordan Crvenković, Silvana Čeko Jurišić, Marko Kisić, Damir Franić i Ivan Fistonić privukao je veliku pozornost. Zbog brojnih promjena koje se događaju u tijelu žena u vrijeme i nakon menopauze, poput naleta vrućine, hormonalne neravnoteže, suhoće rodnice, viška kilograma, inkontinencije, općih promjena u fizičkome izgledu, žene znaju gubiti i seksualnu želju.
– Bavljenje seksualnošću multidisciplinarna je djelatnost. Potrebno je uključiti ginekologe, endokrinologe, androloge i psihijatre. Član sam Hrvatskoga društva za seksualnu terapiju i naš je cilj animirati čim više ginekologa da se uključe u edukaciju o ovoj tematici kako bi zajedno mogli što uspješnije pomoći pacijenticama – istaknuo je doc. dr. sc. Goran Arbanas, psihijatar, psihoterapeut, predsjednik Hrvatskoga društva za seksualnu terapiju iz Klinike za psihijatriju Vrapče.
Problemi vezani uz seksualne odnose žena nakon menopauze mogu biti uzrokovani i medicinskim problemima kao što je primjerice atrofija spolnoga organa ili pak mogu biti estetske prirode. U obama slučajevima postoje rješenja. Ako je riječ o atrofiji, danas se koriste tretmani krvnom plazmom koji istovremeno mogu poboljšati funkciju spolovila pri seksualnome odnosu, ali i estetski izgled, dok u drugome slučaju rješenje mogu biti fileri. Iznimno je važno da su žene informirane o svim mogućnostima te da imaju priliku savjetovati se s liječnicima i na kraju same odlučiti što, kako i kada žele ili ne žele primijeniti.
Na kongresu je bilo riječi i o starenju kože u sklopu panela „Dermatologija i menopauza“ u kojemu su sudjelovale Neira Puizina Ivić, Željana Bolanča, Donatella Verbanac i Biljana Blažeković.
– Starenje kože proces je koji se događa svima, započinje oko 26. godine života, a uvjetovan je vanjskim i unutarnjim faktorima. Kako stari koža, stare i svi ostali organi u tijelu, no koža je vidljiva pa odaje na prvu. Kako postoji bolest osteoporoza, jednako tako postoji i dermatoporoza koja označava krhkost kože i njezino pucanje u starijih osoba – naglasila je prof. prim. dr. sc. Neira Puizina Ivić, predstojnica Klinike za kožne i spolne bolesti iz KBC-a Split.
Kao preporuka za očuvanje kože u vrijeme menopauze stručnjakinje su istaknule kreme s UVA- i UVB-zaštitom, ispitane pripravke s vitaminima A, E i C, pri čemu vitamini A i E doprinose očuvanju vitamina C koji je vrlo nestabilan, ali ima snažna antioksidativna svojstva i odličan je za očuvanje kože. Zatim oralnu i dermalnu konzumaciju maslinovoga ulja koje je bogato klorofilom i karotenom te konzumaciju lososa i rakova koji u sebi sadrže astaksantin. Riječ je o crvenome pigmentu koji nalazimo u morskim i vodenim životinjama, nekoliko je desetaka puta jači od beta-karotena i štiti kožu od UV-zračenja.
Zašto su u menopauzi žene sklonije rastu tjelesne težine raspravljale su Sanja Musić Milanović, Dinka Pavičić Baldani, Ivan Jandrić i Lana Škrgatić na panelu „Debljina i menopauza – izazovi i strategije“.
– Trenutno u Hrvatskoj 18,7 % stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, od čega su 16,8 % žene i 20,8 % muškarci. U razdoblju od pedeset i pete i šezdeset i pete godine života najdeblje su žene, a debljina se u vrijeme menopauze udvostručuje. Rizični su čimbenici samoga povećanja debljine u menopauzi konzumiranje više od 20 grama alkohola dnevno, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje te povišen krvni tlak. Posljedice debljine za žene u menopauzi kardiovaskularne su bolesti, demencija, depresija i seksualna disfunkcija – izjavila je doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica Odjela za prehranu, tjelesnu aktivnost i prevenciju debljine iz HZJZ-a.
– Metabolički aspekt debljine u procesu menopauze govori nam kako imamo puno estrogena, ali ne i progesterona, stoga je nužna nadopuna progesteronom. Hormoni su priprema i stabilizacija organizma, priprema za promjenu, no ne način liječenja – istaknula je prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, predsjednica Hrvatskoga društva za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju.
3. Hrvatski kongres menopauzalne medicine zaključila je prof. dr. sc. Marina Šprem Goldštajn, predsjednica Hrvatskoga menopauzalnog društva sa smjernicama vezanima uz hormonsko nadomjesno liječenje.
– Temeljni je princip menopauzalne medicine poboljšati kvalitetu života. Prvo pravilo u menopauzalnoj medicini promjena je loših životnih navika kao što su prestanak pušenja i konzumacije alkohola, primjerena intelektualna i tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana te razgovor s liječnikom o mogućnostima i oblicima liječenja menopauzalnih tegoba. Osim promjene životnih navika, temelj liječenja menopauzalnih smetnji primjena je hormonskoga nadomjesnog liječenja (HNL). Prvi razgovor i redovite kontrole kod ginekologa nužni su za postizanje zadovoljstva, sigurnosti i visoke suradljivosti uz HNL. Danas je preporuka da HNL treba provoditi najnižom učinkovitom dozom u najkraće moguće vrijeme uz evaluaciju rezultata liječenja jedanput godišnje. Takav pristup omogućuje olakšanje simptoma menopauze i štiti od drugih dugoročnih posljedica manjka estrogena – poručila je Šprem Goldštajn.
Press materijal