I ove godine održan je Festival Miroslav Krleža kojim je obilježen 130. rođendan pisca koji je u svim umjetničkim disciplinama dosegao maksimum.
Goran Matović, autor i ravnatelj Festivala Miroslav Krleža sa svojim suradnicima već dvanaestu godinu zaredom nudi bogat i raznovrstan program čime se Festival Miroslav Krleža potvrdio kao kultni događaj zagrebačkog ljeta i sretno mjesto susreta Krleže, umjetnika i publike.
Goran Matović, ravnatelj festivala:“Otkrivamo Krležine rukopise na temelju kojih je građen ovogodišnji festival. To je značajan datum i značajna suradnja između Nacionalne i sveučilišne knjižnice koja čuva Krležinu rukopisnu ostavštinu i Festivala Miroslava Krleža. Mi od samog početka kad smo pokrenuli ovaj festival, krenuli smo u suradnju s NSK kao institucijom koja je memorija cijele jedne kulture i s kojom je logično da smo se povezali.”
Krleža se rodio prije 130 godina, pa je red da se taj dan dostojanstveno obilježi. Festival Miroslav Krleža nastoji preko svojih događanja povezati različite poetike i umjetničke discipline čime se gradi Krležin spomenik u vremenu. A osobito zanimanje javnosti nedavno je pobudila vijest o pronalasku neobjavljenog fragmenta Krležine dramske vizije Goya u njegovoj rukopisnoj ostavštini u Zbirci rukopisa i starih knjiga NSK. Otkriće tog teksta i njegovo scensko uprizorenje prvorazredni je kulturni događaj.
Goran Matović, ravnatelj festivala:”Krleža je taj tekst najavio da će ga napisati, kao što je najavio svojevremeno da će napisati Michelangela, Kolumba, Legendu, Kanta i da će napisati Goyu. To je on u eseju o Goyi nagovijestio.
Prije 6 mjeseci je jedan mladi istraživač Pavle Bonča pronašao taj tekst i ja sam ga odlučio postaviti na scenu. Uzeo sam sjajnog glumca Zijaha Sokolovića i dramaturginju Selmu Parisi koja je napravila sjajnu adaptaciju i mi smo ovom tekstu koji je bio napušten i zaboravljen vratili život.”
Mi imamo jednog pisca, navodi Matović koga možda nismo ni svjesni. Pisca koji, da je pisao na nekom od svjetskih jezika bio zasigurno na vrhu svjetske književnosti.
Goran Matović, ravnatelj festivala: “Ako govorimo o romanima, tu je roman Na rubu pameti, Banket u blitvi, Povratak Filipa Latinovicza, recimo to je vrh vrha europske umjetnosti romana. Balade Petrice Kerempuha su kolosalne u kojima Krleža stvara zapravo taj čudesni jezik, a inače je on stvarao i branio hrvatski jezik neprekidno…”
Mirko Ilić, grafički dizajner i ilustrator s američkom adresom autor je vizualnog identiteta ovog 12. festivala koji je nedavno za dizajn plakata našeg festivala dobio nagradu PRINT Award najprestižnijeg američkog časopisa za dizajn Print.
U programu sudjeluju Zagrebački Solisti, Vladimir Mičković, Branka Cvitković, Jelena Miholjević, Đurđa Tedeschi, Miloš Krivokapić, Sara Renar, Irena Šekez Sestrić, Diana Sokolić, Nikša Marinović i Goran Matović.
Krležina pobuna, dramatičnost, verbalna okretnost napajaju njegovo djelo neprolaznom živošću i aktualnošću. Uronjen je u povijest koja se neprekidno ponavlja. Mi svjedočimo uvijek, nanovo, o Krleži danas. Ponovno smo na Krležinoj antitetičkoj vrtešci – u viru nepogoda i neizvjesnosti.
U njegovim se djelima vidi čvrst stav prema čovjeku, na svoj originalan način on svjedoči o problemima čovjeka i zajednice u grubim vremenima u kojima je odrastao. Miroslav Krleža napisao je brojna utjecajna djela, i svakao bi trebali više dominirati obrazovnim sustavom.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
