Hrvatska pošta pustila je danas u optjecaj nove prigodne poštanske marke iz serije „Hrvatska flora“ s motivom odabranih sorta ruža uzgojenih u Hrvatskoj, čiji je tvorac Josip Rogin: bistrica, Kristov jubilej i Slavoljub Penkala.
Autorica maraka je Alenka Lalić, dizajnerica iz Zagreba, a autorica ilustracija Sanja Rešček Ramljak, zagrebačka akademska slikarica i dizajnerica. Vrijednost maraka označena je slovnom oznakom A što odgovara iznosu poštarine za pismo mase do 50 g u unutarnjem prometu te za dopisnicu/razglednicu u unutarnjem prometu. Marke su izdane u arcima od 20 maraka i karnetima od 10 maraka, a Hrvatska pošta izdala je i prigodnu omotnicu prvog dana (FDC) te tri maksimum-karte.
Bistrica
Sorta bistrica grmolika je ruža uspravna rasta i zlatnožutih cvjetova ugodna mirisa. Može se
koristiti kao ukras u vrtu ili kao rezani cvijet zato što rezani cvjetovi ostaju dugo svježi u vodi. Bistrica pripada ružama čajevkama, poznatim i kao ruže mjesečarke.
Čajevke su najveća i najrasprostranjenija skupina ruža omiljena zbog velike raznolikosti boja i nijansi cvjetova te učestalog cvjetanja. Jako su popularne i kao rezano cvijeće jer su im cvjetne stapke snažne, ravne, dugačke i uspravne te uglavnom nose pojedinačan, lijepo
oblikovan cvijet. Autor sorte bistrice je Josip Rogin (1947. – 2020.), pisac, vrtlar i zaljubljenik u ruže. Rogin je ružama posvetio cijeli svoj život, a tijekom desetljeća bavljenja hibridizacijom i uzgojem ruža, po uzoru na poznatoga engleskog uzgajivača ruža Davida Austina, kreirao je našu, hrvatsku kolekciju ruža s više od 20 novih sorata. Neke od njih cvjetaju u Botaničkom vrtu Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu.
Ruža bistrica dobivena je od sorte Doris Tysterman, čajevke s cvjetovima narančaste boje u
kombinaciji sa žutom nijansom. Sorta bistrica dobila je naziv prema svetištu Majke Božje
Bistričke u Mariji Bistrici gdje je 1994. prvi put promovirana za blagdan Velike Gospe.
Kristov Jubilej
Ruža Kristov jubilej sorta je ruža čajevke čije su latice nježno ružičastožute s intenzivno crvenim točkicama. Zbog svojih posebnih cvjetova Kristov jubilej omiljena je vrtna ruža, pa se može naći u ponudi rasadnika. Tvorac ove sorte također je Josip Rogin.
Ruže su najpoznatije kao ukrasne biljke u vrtovima i parkovima te kao rezano cvijeće.
Međutim, osim u hortikulturi, primjena ruža može biti jako raznolika. Tako se svježi plodovi
(šipci) vrste Rosa canina, koji su bogati vitaminima, osobito vitaminom C, prerađuju u pekmeze, a osušeni u čaj ili čajne mješavine. Latice nekih divljih ili uzgojenih ruža mogu se
upotrijebiti za jelo ili kao dodatak jelima. Eterično ulje dobiveno iz latica ruža važna je
sirovina u industriji parfema i kozmetičkih proizvoda. Pritom se mirisna ulja komercijalno
najviše dobivaju iz vrsta Rosa damascena i Rosa centifolia. U ljekovite svrhe upotrebljava se cijeli šipak te kora i sjemenke šipka pretežito od divlje ruže i planinske ruže. U aromaterapiji se miris ruža, zbog svoga opuštajućeg djelovanja, primjenjuje u terapeutske svrhe.
Slavoljub Penkala
Cvjetovi ruže Slavoljub Penkala odlikuju se veoma raznolikom bojom latica: od sasvim žute
preko narančaste prošarane žutim prugama do potpuno žute ruže boje starog zlata. Sorta
Slavoljub Penkala nastala je od sorte Ambassador, najpoznatije ruže za rez u žutonarančastoj boji. Slavoljub Penkala je ruža čajevka koja se može koristiti kao rezani cvijet ili za uzgoj u vrtu, a njezin je stvaratelj Josip Rogin.
Zbog ljepote i mirisa cvjetova, ruže se odavna uzgajaju kao hortikulturne biljke i procjenjuje se da ih danas u uzgoju ima oko 30-ak tisuća sorata. Sorta Slavoljub Penkala dobila je ime po Eduardu Slavoljubu Penkali, hrvatskom izumitelju poljskog podrijetla. Iako opus Slavoljuba Penkale obuhvaća oko 80 izuma, vjerojatno najpoznatiji njegovi izumi jesu mehaničke olovke i nalivpera s krutom tintom, preteče kemijske olovke.