U razdoblju od 1. do 7. listopada kada se u Republici Hrvatskoj obilježava Nacionalni tjedan dojenja, posebna se pažnja posvećuje važnosti ovog prirodnog i nezamjenjivog načina prehrane novorođenčadi. Upravo u tom kontekstu u Edukacijskom centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu održan je stručni skup pod nazivom „Edukacijom do podrške dojenju: jačanje kompetencija zdravstvenih djelatnika“ namijenjen prvenstveno zdravstvenim djelatnicima koji u svom radu dolaze u kontakt s trudnicama, rodiljama i dojiljama. Ovaj skup nije bio tek još jedan stručni događaj u kalendaru zdravstvenih institucija – bio je to konkretan korak prema jačanju podrške dojenju kao jednom od ključnih javnozdravstvenih prioriteta.
Dojenje kao temelj zdravlja
Dojenje predstavlja najprirodniji, najzdraviji i emocionalno najbogatiji način prehrane djeteta u prvim mjesecima života. Majčino mlijeko je savršeno prilagođeno potrebama djeteta, pruža optimalnu prehranu, jača imunitet, smanjuje rizik od mnogih bolesti i stvara snažnu emocionalnu vezu između majke i djeteta. No, iako je dojenje prirodan čin, ono nije uvijek lako niti intuitivno – ono je vještina koju majke uče, često uz pomoć stručnjaka i okoline.
Upravo zato je podrška okoline, a osobito zdravstvenih djelatnika od iznimne važnosti. Od ginekologa i primalja preko pedijatara i patronažnih sestara pa sve do savjetnika za dojenje – svi oni čine mrežu podrške bez koje mnoge žene ne bi uspjele ustrajati u dojenju, osobito u izazovnim prvim tjednima nakon poroda.
Uloga edukacije zdravstvenih djelatnika
Stručni skup održan u HZJZ-u fokusirao se upravo na nužnost kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika. Današnji zdravstveni sustav mora biti opremljen znanjem, vještinama i empatijom kako bi mogao odgovoriti na potrebe suvremenih roditelja. Edukacija nije jednokratna, ona mora biti trajna, prilagođena novim znanstvenim saznanjima i praksama, ali i osjetljiva na individualne potrebe majki i obitelji.
Tijekom skupa naglašeno je kako podrška dojenju nije samo medicinsko pitanje, već i društveno, emocionalno i kulturno. Zdravstveni djelatnici imaju ključnu ulogu u osnaživanju majki, ali i u razbijanju mitova i predrasuda koji još uvijek prate dojenje – bilo da se radi o zabludama ili o društveno neprihvatljivim aspektima dojenja u javnosti. Kroz stručno usavršavanje, zdravstveni djelatnici postaju ne samo izvor informacija, već i glas razuma i podrške u trenutku kada su majkama najpotrebniji.
Zajednički doprinos kulturi dojenja
Važno je naglasiti da se podrška dojenju ne može svesti samo na osobnu odgovornost majke. Potrebna je šira društvena mobilizacija – obitelji, zajednice, poslodavaca, zakonodavaca i medija – kako bi se stvorilo okruženje u kojem je dojenje najlogičniji, najprirodniji i najpodržaniji izbor.
U tom kontekstu, stručni skupovi poput ovoga nisu izolirani događaji, već dio šire strategije javnog zdravstva usmjerene na promicanje dojenja. Oni doprinose stvaranju mreže educiranih stručnjaka koji mogu odgovoriti na sve izazove s kojima se majke suočavaju – od početnih poteškoća s pravilnim položajem djeteta preko problema s proizvodnjom mlijeka pa sve do povratka na posao i održavanja laktacije.
Zaključak
Dojenje nije samo nutritivna potreba – ono je i temelj emocionalne sigurnosti, tjelesnog razvoja i jačanja odnosa između majke i djeteta. No, da bi ono postalo norma, a ne iznimka, potrebna je stalna edukacija zdravstvenih djelatnika, aktivna podrška zajednice i jasno oblikovane javne politike.
Stručni skup „Edukacijom do podrške dojenju: jačanje kompetencija zdravstvenih djelatnika“ još je jednom potvrdio koliko je važno ulagati u znanje, osjetljivost i međusobnu suradnju svih dionika. Samo tako možemo osigurati da svako dijete ima priliku za najbolji mogući početak – početak uz majčino mlijeko, ljubav i sigurnost.
ČLANAK JE SUFINANCIRAN SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA I RAZNOVRSNOSTI ELEKTRONIČKIH MEDIJA
Program događanja:
Dog’s Fashion Show: 16 – 17 h
Igra iskušenja: 17 – 18 h
Svečano rezanje rođendanske torte i podjela darova: 18 – 19 h
Uz podršku partnera 
Radionicu su organizirali Strossmayerova galerija starih majstora HAZU i Muzejski dokumentacijski centar, institucije koje već dugi niz godina čuvaju i obrađuju vrijednu građu povezanu s poviješću umjetnosti u Hrvatskoj. Upravo ta suradnja između znanstvenih i muzejskih ustanova ključna je za jačanje istraživačkih kapaciteta i otvaranje novih pogleda na prošlost. Radionica je okupila stručnjake, povjesničare umjetnosti i istraživače iz Hrvatske i Slovenije te pokazala koliko je važan dijalog u transnacionalnim projektima koji nadilaze granice država.
„Ideja radionice je praktične prirode. Ona je namijenjena primarno muzejskim djelatnicima, ali i zainteresiranoj stručnoj javnosti. Cilj nam je kroz izlaganja i rasprave ukazati na probleme s kojima se istraživači svakodnevno susreću, posebno u komparativnoj perspektivi – u aktivnom dijalogu sa slovenskim istraživačima“, istaknula je dr. sc. Tanja Trška, izvanredna profesorica na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu i voditeljica hrvatskog dijela projekta.
Posebna gošća radionice bila je dr. sc. Renata Komić Marn, znanstvena suradnica pri Institutu za povijest umjetnosti France Stele (ZRC SAZU) i voditeljica slovenskog dijela projekta. Kao dugogodišnja istraživačica povijesti zbirki, portretistike i provenijencije umjetnina, s bogatim međunarodnim iskustvom, naglasila je kako su sudbine zbirki neraskidivo povezane s društveno-političkim previranjima epohe. „Što je oblikovalo sudbinu ovih jedinstvenih zbirki iz vremena velikih društveno-političkih previranja, pitanje je koje posebno zaokuplja hrvatske i slovenske povjesničare umjetnosti“, poručila je Komić Marn.
Program radionice obuhvatio je niz izlaganja i rasprava. Nakon uvodnog obraćanja Tanje Trške, Komić Marn održala je predavanje Transnacionalno istraživanje povijesti i identiteta umjetničkih zbirki. Slijedilo je zajedničko izlaganje dr. sc. Ljerke Dulibić i dr. sc. Ivana Ferenčaka iz Strossmayerove galerije starih majstora HAZU, zajedno s dr. sc. Tanjom Trškom, o metodologiji istraživanja i perspektivama bilateralnog projekta. Ravnateljica Muzejskog dokumentacijskog centra Maja Kocijan predstavila je projekt utvrđivanja podrijetla muzejske građe oduzete tijekom i nakon Drugog svjetskog rata, što je otvorilo raspravu o etičkim i pravnim pitanjima koja se vežu uz vlasništvo nad umjetninama.
Sam istraživački projekt Umjetničke zbirke i tržište umjetnina u Kraljevini Jugoslaviji (1918.–1941.) zajednički provode Institut povijesti umjetnosti France Stele ZRC SAZU i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Cilj je kroz komparativni uvid u društveno-političke promjene i kulturne kontinuitete istražiti kako je raspad Austro-Ugarske i stvaranje Kraljevine SHS utjecalo na sudbinu postojećih zbirki i pojavu novih. U tadašnjoj, sve autoritarnijoj državi, odnos prema starim i stranim društvenim i narodnosnim skupinama bio je nepovoljan, što se odrazilo i na umjetničku baštinu, oblikujući umjetnički ukus i kulturni identitet cijele regije.
Istraživanje provenijencije umjetnina posljednjih je godina postalo jedno od ključnih područja povijesti umjetnosti u Europi i svijetu. Ono ne donosi samo povijesne podatke o vlasnicima, kolekcionarima i trgovcima, nego otkriva i složene priče o kulturnim preferencijama, političkim pritiscima i osobnim strastima. U tom smislu, hrvatsko-slovenski projekt uklapa se u širi europski trend kritičkog preispitivanja muzejske građe i tržišta umjetnina, što mu daje dodatnu aktualnost i važnost.
Zaključna rasprava radionice pokazala je da istraživanje umjetničkih zbirki i tržišta umjetnina ne otkriva samo podatke iz arhiva, već i priče o viziji i kulturnom identitetu jednog složenog razdoblja. Upravo zato ovakvi susreti nisu samo znanstveni, nego i kulturni događaji koji doprinose očuvanju i razumijevanju zajedničke hrvatsko-slovenske baštine.
Ovo najveće okupljanje domaćih i međunarodnih dizajnera te zaljubljenika u estetiku donosi svjež pogled na ono što oblikuje našu svakodnevicu – i pokazuje da dobra ideja nije samo lijepa, već i korisna.
.
– Svaki je dio Zagreba jednako važan. To što je neka četvrt na rubu grada ne smije značiti da je i na rubu prioriteta. Upravo s takvim pristupom gradimo škole i vrtiće, ovdje u Novom Zagrebu – zapad, u susjednoj Brezovici, kao i na istoku grada, u Sesvetama. Doista svjedočimo pravoj renesansi u izgradnji obrazovnih ustanova u Zagrebu”, zaključio je gradonačelnik Tomašević.
U protekle četiri godine Grad Zagreb realizirao je 21 projekt škola ukupne vrijednosti 237 milijuna eura, što je bez presedana u povijesti grada. Samo na području četvrti Novi Zagreb – zapad uloženo je čak 60 milijuna eura u gradnju škola i vrtića. Trenutno su u tijeku radovi na još četiri škole u Gradu Zagrebu vrijedne više od 37 milijuna eura. Paralelno se ulaže i u školske sportske dvorane – dosad je dograđeno ili potpuno uređeno njih 13, a trenutačno se radi na dvorani OŠ Stjepana Bencekovića. Za šest dodatnih projekata ishođena je suglasnost za prijavu na EU fondove putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
